Mjesta općine Dubrovačko primorje

U općini Dubrovačko primorje nalazi se 20 samostalnih naselja s oko stotinjak postojećih ili napuštenih zaselaka ili dijelova naselja. Dio naselja je smješten na samoj obali ili u priobalnom području, okupljeni oko pojedinih uvala i drugih podobnih lokaliteta, npr. oko plodnog zemljišta, vrela i sl. (Majkovi-Ratac, Slano, Kručica, Banići i Doli). Ostala samostalna naselja su razmještena u dubini Primorja, podignuta oko plodnog zemljišta, uz ceste ili na nekom drugom prikladnom mjestu. Veća su naselja u zapadnom dijelu Topolo, Štedrica, Imotica, Visočani, Smokovljani, Stupa i Ošlje, a u istočnom dijelu Čepikuće, Lisac, Podimoč,Točionik, Trnovica, Mravinca, Trnova i Majkovi.

Slano

Na području ove Općine svojim značenjem se ističe najveće i najvažnije naselje SLANO, tradicionalno lokalno a često i općinsko središte ili lučko i razvojno središte, u kojem su zastupljene i stalno se razvijaju gospodarske i središnje uslužne funkcije potrebne u svakodnevnom životu stanovnicima okolnih 20-tak samostalnih naselja (s ukupno više od 2.000 stanovnika, od kojih se polovica nalazi u bližim okolnim priobalnim naseljima), gdje dijelom svojih uslužnih funkcija služi turistima i posjetiteljima ovog dijela Dubrovačkog turističkog područja (Dubrovačke rivijere), te tranzitnim putnicima. Tradicionalno mu gravitiraju i stanovnici petnaestak naselja u neposrednom zaleđu, sastavnom dijelu općine Dubrovačko primorje, a dijelom i stanovnicima susjedne Hercegovine s kojima je povezan državnim, županijskim i lokalnim cestama. Udaljen je 30 km prema sjeverozapadu od županijskog središta Dubrovnika.

Slano se nalazi uvučeno u prostranoj i prekrasnoj istoimenoj uvali, potopljenoj udolini, 2 km dugoj i 1 km širokoj, nasuprot otoku Šipanu, od kojeg ga dijeli Koločepski kanal, širok oko 1 Nm. Dubine u sredini uvale dosežu 20 - 30, pa i više metara, a uz zidanu obalu u luci more je duboko 2,6 m. Slano je atraktivno zbog brojnih šljunčanih plaža, bujne vegetacije i ugodne klime. Ranije je parobrodarskim linijama redovito bilo povezano s Dubrovnikom i Korčulom, ali i s drugim malim lukama - pristaništima u Dubrovačkom primorju i na poluotoku Pelješcu (Zaton, Orašac, Trsteno, Doli, Ston i dr.). Moguće su brodske veze sa susjednim otocima, odnosno lukama u ovom širem području (Šipan, Mljet i dr.). Uvala je idealno sklonište za brodove i brodice, zaštićena od svih vjetrova.

Slano obuhvaća ranije samostalna naselja Banju i Grguriće s dijelovima naselja Koceljevići i Slađenovići, ali i bivše dijelove - zaselke ovog središnjeg samostalnog naselja Barbijerići, Jasenje, Kovačev Brijeg, Lovči Luka, Onoselje, Postranje i Radovčići. Danas je to jedinstveno i funkcionalno povezano samostalno naselje rasprostrto na površini od 12,30 km², pa mu je zato i veća gustoća naseljenosti (44,88 st/km²).

Područje Slanoga bilo je naseljeno već u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomila na obližnjim brdima)i u antici (rimski kastrum na brdu Gradina, starokršćanski sarkofazi, danas pred franjevačkom crkvom). Dubrovčani su stekli Slano 1399. godine. Ondje je bilo sjedište kneza - knežev dvor,( XV st.). U blizini je ljetnikovac obitelji Ohmučevića. (XVIII st.) Franjevački samostan i crkva Sv. Jeronima sagrađeni su u XIV st, crkva dograđena u XVI. stoljeću (na glavnom oltaru se nalazi poliptih Lovre Dobričevića). Župna crkva Sv. , ali unutar šireg područja naselja još se nalaze između Slanog i Banje kapela Gospe od Karmena s grobištem, te crkva Sv. Roka u Grgurićima i kapelica Sv. Ivana u Slađenovićima.

Gospodarstvo se temelji na turizmu hoteli ( "Admiral" (550 kreveta) i "Osmine" (340 kreveta), porušeni u Domovinskom ratu, sada su obnovljeni, te ostali komplementarni smještajni objekti: privatne sobe, apartmani, kuće za odmor i rekreaciju, kampovi i drugi sadržaji) , poljodjelstvu (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, skupljanje ljekovitog i aromatskog bilja: kadulja, lovor, pelin i dr.), ribarstvu (1956. godine u Slanomu izgrađena tvornica za preradu ribe u kojoj se godišnje proizvodilo oko 150 tona ribljih konzervi). Osim toga, Slanomu se nalaze i djeluju brojne druge uslužne funkcije i sadržaji koje pripadaju trgovinskim, obrtničkim, komunalnim, financijskim, upravnim, obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim, športskim i drugim djelatnostima općinskog i lokalnog značenja.

Banići

Banići je samostalno naselje, 4 km udaljeno prema sjeverozapadu od općinskog središta Slano, pa je zato s njime u najužoj prostornoj i funkcionalnoj vezi, dok je od županijskog središta Dubrovnik udaljeno 34 km. Nalazi se u uvali i iznad uvale Janska. Danas Jadranska turistička cesta neprirodno dijeli mjesto na dva dijela. Prosječna gustoća naseljenosti naselja Banići i Kručica je 45,85 st/km², , najviša u ovoj općini (2001. g). To je naselje s nekoliko slabo istaknutih zaselaka (Gornje selo, Donje selo, Jansko, Nenkovići i Prestranj), Luka otvorena za javni promet "Janska", je luka lokalnog značaja, u koju mogu pristati brodovi do 4 metra gaza, nalazi se u naselju Kručica, ali jednako tako čini funkcionalnu cjelinu i naselja Banići, na način da se ta dva naselja u toj luci dodiruju i spajaju. Gospodarska osnova naselja su: poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. To je potencijalno najozbilnije i najperspektivnije područje za razvitak gospodarstva u Općini. Na zapadnom dijelu naselja razvija se poslovna zona na površini od 30 ha, a na jugozapadnom dijelu ( predio rta Rat i uvale Budima predviđene su turističke zone ukupne površine 48 ha i 3900 ležaja. U istoimenoj župi, osnovanoj 1771. godine, župna crkva Sv. Marije Mandaljene (Magdalene) zaštićeni je spomenik kulture, izgrađena je 1600. godine, a obnovljena 1933. godine. Tijekom Domovinskog rata (studeni/prosinac 1991. godine) župni dvor i župna crkva su teško oštećeni.

Kručica

Kručica je samostalno naselje smješteno na obali između općinskog središta –Slano na istoku i naselja Banići na zapadu, Naselje je smješteno uz dvije ulice: Lovornu i Ulicu Nikole Božidarevića (poznati slikar rođen u Kručici). U sklopu naselja je i luka otvorena za javni promet "Janska", u koju pristaju brodovi do 4 metra gaza. U toj luci se naselja Kručica i Banići dodiruju i spajaju. Naseljeno od prapovijesnog vremena, što potvrđuju arheološki lokaliteti. Gospodarska osnova su tradicionalno maslinarstvo i ribarstvo te turizam. Tu se nalazi crkva "Svi Sveti" i vrlo staro groblje.

Doli

Doli je samostalno naselje na sjeverozapadnoj obali Koločepskog kanala i priobalnog područja u općini Dubrovačko primorje, između općinskih središta Stona i Slano (podjednaka udaljenost od po 10 km). Prostire se na 14,02 km² površine oko dijela duge kraške udoline između uvale Doli i uvale Kuti u Malostonskom kanalu sa središtem na 149 m nadmorske visine. Prosječna gustoća naseljenosti je 14,76 st/km² (2001.g.). Uz istoimeno samostalno naselje, koje se sastoji iz zaselaka Butori, Doli, Glunčići, Grgovići, Na moru, Ogreste i Petrovići, obuhvaća i ranije samostalno naselje Đonta Doli s njezinim zaselcima Đonta Doli, Kobile, Konjusi i Zabrežje. U uvali Doli postoji mali zidani lukobran, uz koji je dubina 2,5-3 m. Ranije je brodskim vezama bilo povezano sa Stonom, Slanim i Dubrovnikom (Gruž). Kroz dio naselja prolazi Jadranska turistička cesta s kojom je od Dubrovnika udaljeno 40 km. Doli se spominju u XV. stoljeću. Pripadaju župi Sv.Petra i Pavla, čija se crkva nalazi u susjednom naselju Zaton Doli (općina Ston). U dijelu naselja Đonta Doli nalazi se crkva Velike Gospe iz XVI. stoljeća oko koje se nalaze ornamentirani stećci. U sastavu naselja je četverokutna kula u sklopu gospodarskog kompleksa Milić, ostatak nekad utvrđenog ladanjsko–gospodarskog kompleksa. Ruralno graditeljstvo karakteriziraju lokalne posebnosti (zatvoreni zdenci i dr.). Gospodarska osnova naselja su: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ugostiteljstvo (konoba), obrt-promet (brodarska i pomorska agencija - brodoprijevoz, autoprijevoz), poštanski ured i ATC, Veterinarska ambulanta, Zaklada braće Nikole i Miha Mihanovića, zgrada stare područne osnovne škole, dok su ranije u zaselku Na moru još bili pogoni za čišćenje, preradu i pakiranje školjaka (dagnji) i destilerija eteričnih ulja, koji više ne rade.

Majkovi

Majkovi su samostalno naselje u jugoistočnom dijelu priobalnog područja općine Dubrovačko primorje. Prostire se na površini od 28,76 km² i to od mora (Ratac) do iznad 300 m nadmorske visine, obuhvaćajući ranija samostalna naselja Donji i Gornji Majkovi sa zaselcima Donji Majkovi, Grbljava, Kunja Ljut-Sjekavica, Podosojnik, Rajkovići, Gornji Majkovi, Drvenik, Kovačići, Prljevići, Prodanići i Rožetići. Kroz taj prostor prolaze uz obalu Jadranska turistička cesta, a kroz gornji dio naselja stara županijska cesta Metković - Dubrovnik (Ž6228). Udaljeni su od Slanog 3 - 6 km, a od Dubrovnika 25 - 30 km. U Majkovima se nalaze crkve, crkvice i kapele Sv. Petra, Sv. Liberana, Sv. Ilije i dr. U naselju se nalaze Rk župni ured, zgrada stare područne osnovne škole, Dobrotvorna udruga žena, Udruga mladeži, Pčelarsko društvo "Dubrovačko primorje", KGM, klesarska radionica - Ratac.

Čepikuće

Čepikuće je samostalno naselje na 243 m nadmorske visine. Nalazi se na lokalnoj cesti L69042 Čepikuće - Trnovica, 9 km sjeverozapadno od općinskog središta Slano, a udaljeno je od Dubrovnika oko 45 km. Prostire se na površini od 8,19 km², obuhvaća i bivše dijelove naselja Bržići i Radnići. Prosječnu gustoću naseljenosti od 11,60 st/km² (2001.g.). U naselju su sačuvane obrambene građevine, kao Pasarićeva kula s cisternom i sklop kuća Andrijaševića s kulom izvidnicom. U crkvi Sv. Martina ima ostataka starokršćanske arhitekture. Kraj crkve Sv. Roka je u stijeni isklesan natpis bosančicom, koji spominje kugu iz 1616. godine. Na tri mjesta u naselju nalaze se skupine stećaka. Jako stradalo zbog agresije neprijatelja tijekom Domovinskog rata i napada iz pravca Trebimlje (BiH). Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i turizam.

Lisac

Lisac je samostalno naselje na 225 m nadmorske visine, udaljeno 11 km sjeverozapadno od općinskog središta Slano i oko 48 km od županijskog i regionalnog središta Dubrovnika. Nalazi se na lokalnoj cesti L69043 Mravnica - Čepikuće - Lisac - Rudine. Prostire se na 6,98 km² površini. Sastoji se iz dva zaselka: Kotezi i Lisac, ali unutar naselja su se nalazili i bivši zaselci Đuran i Vojvoda, Glumci, Jarak, Rudine i Vidovići. Središte Rk župe, osnovane u XVII. stoljeću, koja pokriva cijelo istočno područje zaleđa u ovoj općini, s župnim uredom i župnom crkvom Gospe od Rozarija, izgrađenom 1611. godine, a obnovljenom 1955. godine te ponovno nakon razaranja u Domovinskom ratu. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo i vinogradarstvo vezani za plodno polje, stočarstvo i obrt.

Topolo

Topolo je samostalno naselje sastavljeno od zaselaka Klačina i Topolo te bivšeg zaselka Matići. Smješteno je iznad plodnog polja na više od 300 m nadmorske visine. Lokalnom cestom je vezano na županijsku cestu Ž6228 Metković - Dubrovnik, prometnu okosnicu ovog područja. Udaljeno je od općinskog središta Slano 28 km, a od županijskog središta Dubrovnika 65 km. Topolo, površine 17,50 km², zajedno s naseljem Štedrica, ima prosječnu gustoću naseljenosti od 12,17 st/km² (2001.g.). Gospodarsku osnovu čine: poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, ali i još neke funkcije: Rk župa, župni ured i župna crkva Male Gospe, poštanski ured i ATC, Šumsko gospodarstvo Dalmacije, Boćarsko društvo Topolo, nekoliko tvrtki za proizvodnju, ribarstvo, trgovinu, turizam, ugostiteljstvo i posrednićke usluge.

Ošlje

Ošlje je samostalno naselje sastavljeno od zaselaka Gorica, Gornje selo, Milovčići, Ošlje, Podorah, Sridselo, Živa i Živanovići te bivših zaselaka Bašić, Butjerović, Gale, Kunići i Pod stražom. Smjestilo se u neposrednoj blizini županijske ceste Ž6228 Metković - Dubrovnik, udaljeno je 16 km sjeverozapadno od općinskog središta Slano i 53 km od županijskog središta Dubrovnik. Na površini naselja od 17,90 km² ima prosječnu gustoću naseljenosti od 5,36 st/km² (2001.g.). Spominje ga prvi put Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću (Josle). Na lokalitetu Bijela lokva nalaze se ruševine važne rano hrvatske crkve osmerostrane osnove s razvijenim predvorjem tipa westwerka, jedinstvena oblika i odlične gradnje. Gospodarska osnova je vezana za polje i brdske pašnjake, kao i kod drugih okolnih naselja: poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstfvo, a od drugih funkcija još Matični ured za zapadno područje zaleđa, Rk župa, župni ured i župna crkva Sv. Roka, zgrada stare područne osnovne škole, Sportsko društvo "Croatia" i drugo.

Smokovljani

Smokovljani su samostalno naselje sastavljeno od sljedećih zaselaka: Dolina, Polje, Smokovljani, Smokovljanske Rudine, Tunjica i Zabrežje te od bivših zaselaka: Bendeviš, Lepeš, Maškarić, Mjenovići, Nikić, Oblizalo, Pribisalić, Slade i Tvrdiša. Vezani su za županijsku cestu Ž6228 Metković - Dubrovnik, a udaljeni su od općinskog središta Slano 13 km i od županijskog središta Dubrovnik 50 km. Na površini naselja od 15,35 km² gustoća naseljenosti je 6,58 st/km² (2001. g.). Gospodarsku osnovu čini: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i kamenarstvo. Od ostalih funkcija ima Rk župa, župni ured i župna crkva, Osnovna škola Primorje, Nogometni klub "Dubrovačko primorje", tvrtka za poljodjelstvo, građevinarstvo i trgovin,. Ranije velika hala za s pogonom za obradu kamena.

Visočani

Visočani su samostalno naselje, koje se sastoji iz zaselaka Branilovići, Ivaniševići, Kikilji i Visočani, odnosno Donji i Gornji Visočani. Nalazi se nedaleko županijske ceste Ž6228 Metković - Dubrovnik. Udaljeni su od općinskog središta Slano 13 km i od županijskog središta Dubrovnika 50 km. Na površini naselja od 9,56 km² ima gustoću naseljenosti od 14,12 st/km² (2001.g.). Gospodarsku osnovu čini poljodjelstvo, stočarstvo, a osobito kamenarstvo, kamenolom za industrijsko vađenje arhitektonskog - ukrasnog kamena, pogoni za preradu kamena, klesarski radovi i dr.

Trnova

Manja ruralna cijelina zbijenog tipa, podignuta na izrazito strmom terenu, maksimalno respektirajući i najmanju površinu obradivog zemljišta. Orjentacija naselja je prema jugu sa prekrasnim pogledom na more. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovna djelatnost: pretežno sitno stočarstvo, te poljodjelstvo isključivo za vlastite potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Trnovica

Tip ruralne aglomeracije, smještene po obodu polja, objekti orjentirani jugoistočno. Otvorenog je tipa. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovne djelatnosti: poljodjelstvo i stočarstvo, za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Točionik

Ruralna cjelina sastavljena od više zaselaka, na obroncima brda. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovne djelatnosti: poljodjelstvo i stočarstvo, za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Štedrica

Manja ruralna cjelina sastavljena od više zaselaka, smještena na sjevernoj strani polja. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovne djelatnosti: marikultura , poljodjelstvo i stočarstvo za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka marikulture, poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Stupa

Ruralna cjelina sastavljena od više zaselaka. Izduženo naselje uz cestu. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tredicijske arhikteture. Potječe iz razdoblja prije Dubrovačke republike. Osnovne djelatnosti: marikultura, poljodjelstvo i stočarstvo za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka marikulture, poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Podimoč sa selom Smokvina

Ruralna cjelina sastavljena od više sitnih zbijenih zaselaka, razasutih po brijegu Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovne djelatnosti: poljodjelstvo i stočarstvo, za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti. Priobalni dio naselje Smokvina –turizam.

Podgora

Ruralna cjelina sastavljena od više sitnih zbijenih zaselaka. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovne djelatnosti: poljodjelstvo i stočarstvo, za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Mravinca

Tip zbijenog ruralnog naselja. Osnovne djelatnosti: poljodjelstvo i stočarstvo, za svoje potrebe. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti.

Imotica

Ruralna cjelina sastavljena od više zaselaka, razvijeno longitudinalno na padini brda, orjentirano prema sjeveroistoku, poljoprivrednog karaktera, otvorenog tipa, s objektima ambijetalne vrijednosti i položenim nizovima u tri reda. Naselje posjeduje niz zanimljivih primjera tradicijske arhitekture. Osnovne djelatnosti: prerada kamena, poljodjelstvo, sitno stočarstvo te granična funkcija. Naselje je bilo razoreno u Domovinskom ratu i potresu 1996.god. Mogućnost razvitka prerade kamena, poljoprivrede, seoskog turizma, ponuda zdrave hrane, prirodnih i etno vrijednosti te granična funkcija.